Laguna - Bukmarker - Govor u prvom licu bez cenzure [video] - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Govor u prvom licu bez cenzure [video]

Trideset osmo okupljanje Laguninog književnog kluba nije tradicionalno održano prvog petka u mesecu, već u četvrtak 5. aprila, zbog Uskrsa. Bez obzira na praznike koji su predstojali i uprkos lošem vremenu, u Delfi Caféu u SKC-u tražila se stolica viška.

Tema razgovora bila je jedna od najkontroverznijih i najuticajnijih knjiga XX veka – „Rakova obratnica“ velikog američkog pisca Henrija Milera, u novom prevodu Đorđa Tomića.



O knjizi su govorili književna prevoditeljka Drinka Gojković, književni kritičar Zoran Janković, umetnik Nenad Džoni Racković i urednica izdanja Janja Stjepanović.

„Rakova obratnica“ je peta knjiga u Biblioteci „Amerikana“, koja obuhvata renomirana književna dela koja iz različitih perspektiva osvetljavaju američki način života, američke vrednosti, njihov uticaj na savremeni svet.

U samoj knjizi reč je o jednom Amerikancu u Parizu – tema kojom se bave i brojna druga književna i filmska ostvarenja. „Prva knjiga koja nam se odmah može nametnuti kao neko poređenje“, napomenula je Janja Stjepanović, „jeste Hemingvejev ’Pokretni praznik’. Međutim Hemingvej govori o Parizu dvadesetih godina prošlog veka i onda svakako ne čudi što su nakon terorističkog napada na Pariz 2015. godine građani na spomen-obeležjima žrtvama pored cveća ostavljali i ovu Hemingvejevu knjigu, u slavu nekadašnjeg slobodnog i slobodarskog Pariza. Milerova tema je, nasuprot tome, Pariz tridesetih, Pariz Velike depresije. Otuda se ni glavni junak ovog autobiografskog romana ne susreće poput Hemingveja sa velikim piscima i umetnicima, nego sa podzemljem Pariza, sa ljudima koji su na margini društva.“



Zoran Janković je rekao da ga ovo Milerovo strasno bavljenje marginom i ljudima koji pripadaju margini podseća na francuskog pisca Žana Ženea, ali i na Alfreda Deblina i njegovu knjigu „Berlin Aleksanderplac“, jer, kaže Janković, „kroz lutanje glavnog junaka posmatramo grad koji nastaje i nestaje, menja se i biva pozornica jedne silne želje za životom“.

Roman „Rakova obratnica“ je trideset godina bio zabranjen u angloameričkom svetu zbog eksplicitnog pristupa erotici i seksu. Drinka Gojković je napomenula da se ova knjiga zbilja uklapa u jednu od definicija modernog romana kao romana koji pomera granice stida: „Milerov govor u prvom licu bez cenzure predstavlja zaista jednu ogromnu novinu u književnosti svog vremena. Dugo vremena nije bilo knjige sa takvim književnim postupkom, te je utoliko ova knjiga više naš savremenik nego savremenik doba u kojem se pojavila. Iako se bavi marginom društva i tokom cele knjige govori o tome kako je siromašan i izgladneo, Miler već na samom početku kaže da je istovremeno srećan i slobodan. Očigledno da ova sreća ne dolazi tek iz te oslobođenosti, već iz jedne filozofije života. Živeti punim životom u svakom trenutku – to je poenta ove knjige. Sreća je upravo ta ogromna životna energija koja okreće leđa neminovnoj tragediji ljudskog života i spoljašnjih okolnosti.“



Nenad Džoni Racković je izveo svojevrsni performans pripremljenim izlaganjem, iz kojeg izdvajamo samo delić: „Knjiga ‘Rakova obratnica’ – pisana stilom književnog impresionizma (čiji je jedini pravi naslednik Vilijam Barouz), kao svojevrsne kontre američkom proznom realizmu i žurnalizmu Hemingveja, G. Stajn, Ficdžeralda i cele ’izgubljene generacije’ – govori pre svega o tome da nema tela bez ideja i da nema ideja bez tela. Od genija umetnosti ostalo je samo ime. Ništa se nije promenilo i neće. Ljubav je bolest koja se leči seksom. Miler penetrira po našoj političkoj korektnosti: za koga je onda umetnost ako ona nije po volji pristojnog građanskog društva? On penetrira po našem samosažaljenju, inferiornosti, zbunjenosti, nezrelosti, iskustvom stranca koji objašnjava umetniku u mladosti kako se postaje čovek od krvi i mesa.“



Naredna tribina Laguninog književnog kluba zakazana je za 4. maj, a tema će biti roman „Kameni splav“ Žozea Saramaga. Ovaj roman je na popustu od 30% do 4. maja u svim knjižarama Delfi i Laguninom klubu čitalaca u Resavskoj 33.



Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandar stanković depresija nije prolazna tuga laguna knjige Aleksandar Stanković: Depresija nije prolazna tuga
03.02.2026.
U društvu koje neprekidno insistira na produktivnosti i „pozitivnom stavu“, mentalna bolest i dalje se doživljava kao lični poraz, a ne kao ozbiljan javnozdravstveni i društveni problem. Depresija, je...
više
dragoljub stojković smeh nam je neophodan laguna knjige Dragoljub Stojković: Smeh nam je neophodan
03.02.2026.
Moglo bi se reći da od početka do kraja novi roman Dragoljuba Stojkovića „Optički nišan“ (u izdanju Lagune) prati apsurd, koji pokreće zbivanja i motiviše junake. Apsurdno je to što se pripovedač, zaj...
više
prikaz mange alisa u ničijoj zemlji mračna i kompleksna psihološka priča laguna knjige Prikaz mange „Alisa u Ničijoj zemlji“: Mračna i kompleksna psihološka priča
03.02.2026.
Postoje mange koje vas zabave, one koje vas šokiraju i one koje vas nateraju da se zapitate – šta biste vi uradili da ste na njihovom mestu? „Alisa u Ničijoj zemlji“ (Alice in Borderland) Hara Asa pri...
više
prikaz knjige jedni drugima potrebni vladike grigorija zbirka beseda od tvrdoša do diseldorfa laguna knjige Prikaz knjige „Jedni drugima potrebni“ vladike Grigorija: Zbirka beseda od Tvrdoša do Diseldorfa
03.02.2026.
Tvrd povez, izdanja na dva pisma – i na ćirilici i na latinici – što je praksa od kada knjige objavljuje u beogradskoj izdavačkoj kući Laguna. U njima je 30 beseda – od pristupne na rukopoloženju za v...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.